Projekat
"Peking 2008"

 
 
        | Kontakt E-mail | Sadržaj |   srpski ... English  
 
   
 
 
   

OLIMPIJSKA REVIJA
 

SRBIJA VEĆ IMA SIGURNE OLIMPIJCE, A KOLIKO ĆE IH IMATI DOGODINE U PEKINGU?

OD 10 DO 100
 

 
Olimpijska revija









 
 

Legendarna Jasna Šekarić, kojoj će ovo biti šeste olimpijske igre u karijeri, prva, još pre dve godine obezbedila vizu za Peking. U društvu strelaca još atletičari i plivači, a najveći broj olimpijaca tek se očekuje

Posle pauze od gotovo sto godina, Srbija se vraća na olimpijsku scenu. Sve te decenije popunile su Kraljevina Jugoslavija, FNRJ, SFRJ,  SRJ, SCG, države nastale na srpskim temeljima. Krug se, evo, zatvorio. Srbija, baštinar zemalja koja je stvorila i koje više ne postoje, ponovo sama, bez pomoći “sa strane” izlazi pred olimpijski plan.

Koliko će sportista  pod znamenjima naše države pokušati da bude brže, više i snažnije od rivala? Odgovor na ovo pitanje biće poznat negde u ovo vreme sledeće godine, pa i kasnije. Za sada imamo deset perjanica, ali je više nego jasno da će ih biti više, mnogo više.

Dičimo se, s pravom, damom koja je odavno proglašena za najboljeg strelca sveta svih vremena. Jasna Šekarić će u Pekingu šesti put u karijeri učestvovati na Igrama i po tome će ući u sve olimpijske almanahe. Legendarna Jasna je i prvi sportista iz Srbije koji je obezbedio olimpijski pasoš. Učinila je to još pre dve godine na svetskom kupu u Minhenu. Streljačku družinu za kinesku prestonicu čine još vicešampion sveta Stevan Pletikosić, Damir Mikec i Lidija Mihajlović. Izvesno je da sastav još nije konačan. Velike nade polažu se u mlađe strelce, možda  pre svih Zoranu Arunović.

Olimpijsku vizu imao je i Andrija Zlatić. Zbog skandala sa korišćenjem marihuane, biće mu, možda, oduzeta. Sport i “to” ne idu zajedno.

Srpskoj gazeli Oliveri Jevtić biće ovo treće igre, a druge na kojima će trčati maraton. U međuvremenu, ostala je jedna od najcenjenijih sportskih maratonki i u Peking će da otputuje sa “A” normom.

Od atletičara siguran putnik je još hodač Predrag Filipović. Pasoš je osigurao dostignućem na tradicionalnom hodačkom mitingu u Slovačkoj. Sasvim je sigurno da će i društvo na atletskom borilištu biti veće. Atletska sezona tek počinje, a ona donosi i prilike da se ostvare rezultati za “A” i one skromnije “B” norme. Do Pekinga mogu Sonja Stolić, Marina Munćan, Luka Rujević...

Prošle godine navršilo se tačno pola veka od naše poslednje atletske medalje, Mihalićevog srebra. Još jedan motiv za atletski tim, za Oliveru pre svih.

Listu sadašnjih, sigurnih uečsnika Igara,  zaključuju plivači. Prvo ime među njima je Milorad Čavić. Kao prvi Srbin koji je 100 metara delfin preplivao za manje od 52 sekunde (51,70), svrstao se čak i u favorite u ovoj disciplini. Pojuriće naš as normu i u jedinom sprintu koji je olimpijska disciplina, 50 metara kraul. Pored Čavića, rezultate za Peking nedavno su u Melburnu isplivali i Mladen Tepavčević i Miroslava Najdanovski. Njihova vremena na 100 prsno i 100 kraul, dovoljna za 33.odnosno 36. mesto osigurala su im one slabije, “B” norme.

Peking će dugo da pamti i Vladan Marković, do pojave Čavića najbolji srpski plivač. Odličan rezultat na mitingu u Kadizu, tik iznad dva minuta na 200 metara delfin, obezbedio mu je četvrti ulazak u olimpijsko selo u životu. Ni spisak plivača ne mora da bude konačan. Mlade snage, naši aduti za London 2012. Ivan Lenđer i Čaba Silađi, mogli bi da se nađu i u Kini.

Godinama smo navikli da već u ovo vreme, više od godinu dana pre Igara imamo već i predstavnike u kolektivnim sportovima. Za sada, međutim nemamo nikoga! Neke šanse su propuštene, za ponekog i nepovratno. Srećom, ima dovoljno popravnih ispita. 

Broj stanovnika srpskog dela olimpijskog sela biće, svi se nadamo , bar deset puta veće nego što je sada. S pravom se očekuje da se u Pekingu nađu rvači, predstavnici našeg najtrofejnijeg olimpijskog sporta, možda neko od boksera kojih nije bilo u Atini. Po tradiciji, uzdanica će nam biti veslači i kajakaši. Oni tek izlaze na vodu i jure ka kineskoj prestonici. Nadamo se da ćemo u Pekingu imati i stonotenisere, bicikliste, jedriličare, gimnastičare i gimnastičarke, prvi put možda i triatlonce.

Drugo je pitanje koliko svi oni mogu u Pekingu. Za mnoge je ipak važno da se pojave na najvećoj svetskoj sportskoj smotri. Ipak lepo bi bilo da i ne citiraju previše Pjera de Kubertena. Bar ne kao u Sidneju i Atini.

B. ŽIVANČEVIĆ


 

KOLEKTIVNI SPORTOVI

VATERPOLO, KOŠARKA, ODBOJKA...

Vateporlisti su propustili priliku da u Melburnu postanu prva sportska ekipa sa olimpijskom vizom. Sledeća prilika, ne i poslednja, je Svetska liga, u kojoj prvo mesto (ili najbolje iza Hrvatske, Mađarske i Španije) donosi prolaz u Peking.

Košarkašima, plasman u finale EP u Španiji (domaćin je kao svetski prvak već u Kini) donosi vizu. Ako to i ne ostvare imaće bar još jednu šansu. Krah u Atini (15.mesto) daje im sasvim dovoljan motiv. Šansu da se posle više od dve decenije nađu na Igrama imaju i košarkašice.

Sasvim je realno da u Peking otputuju i fudbaleri i tako pokušaju da poprave očajan utisak iz Atine. Ukoliko mlada reprezentacija uđe u polufinale predstojećeg gprvenstva Evrope u Holandiji, eto “orlova” opet pod olimpijskom zastavom.

Odbojkaši i odbojkašice na evropskim prvenstvima jure medalje koje su ujedno pozivnica za Svetski kup, najesen. Po tradiciji, to su prva, ali ne i jedina kvalifikaciona takmičenja za olimpijske igre. Sa njih po tri najbolja putuju u olimpijsko selo.

Najteže je rukometašima. Treba prvo da se kvalifikuju za prvenstvo Evrope, pa tamo da budu šampioni, ili bar prvi iza već plasiranih ne bi li se domogli Kine. Teorija...

 

TENIS

NOLE, JELENA...

Sistem kvalifikovanja u tenisu je specifičan. Na Igre imaju pravo da odu po 48 najboljih sa ATP i VTA liste, i to po plasmanu posle Vimbldona 2008. Trenutno u svetskom vrhu su Novak Đoković, Jelena Janković i Ana Ivanović. Ali, uslov za učešće kod žena je da imaju bar dva nastupa u Federejšn kupu. Ana to još nema...

ISTORIJA

 NAJVIŠE U MOSKVI

 Najviše učesnika tadašnja SFRJ imala je u Moskvi 1980. Njih 164 u 17 sportova je donelo devet medalja. Po odličjima se ipak pamti Los Anđeles 1984. Tada je 140 sportista donelo rekordnih 18 medalja.

Otkako su granice “sužene”,  najviše sportista imali smo u Sidneju (111 u 14 sportova – 3 medalje). Pre tri godine u Atini, svetle tačke među 87 sportista bili su vaterpolisti i Jasna Šekarić. Osvojili smo dva srebra, a posle mnogo godina ostali smo bez olimpijskog zlata.

 GDE NAS NEMA

 NE MOŽEMO BAŠ SVE 


U Atini i Sidneju smo učestvovali u 14 od 29 sportova koliko broji olimpijska porodica. Ni u Pekingu, Srba i Srpkinja neće biti u modernom petoboju, badmingtonu, bejzbolu, softbolu, hokeju na travi, streličarstvu. Reč je o sportovima koji su kod nas u povoju, ili se uopšte ne upražnjavaju. Mala smo zemlja, ne možemo baš sve.
 
Milorad Čavić biće jedan od favorita na 100 metara delfin

Olivera Jevtić će u Pekingu istrčati svoj drugi olimpijski maraton

 
                   
                   
             
      © 2005-2007. Copyright Olympic Committee of Serbia
Developed by Infotrend