Projekat
"Peking 2008"

 
 
        | Kontakt E-mail | Sadržaj |   srpski ... English  
 
   
 
 
     

XV IGRE – HELSINKI 1952.

Datum: 19. jul – 3. avgust.
Zemlje: 69.
Sportisti:
4.925 (4.407 muškaraca, 518 žena).
Sportovi: 17.
Discipline: 149.
Igre otvorio:
predsednik Finske Juho Pasikivi.
Olimpijski plamen:
Pavo Nurmi i Hanes Kolemainen (atletika).
Olimpijska zakletva:
Heiki Savolainen (gimnastika).
Sudijska zakletva:
(prvi put u Minhenu 1972).
Medalje osvojile: 43 zemlje.
Bilans medalja: 1. SAD 76 (40, 19, 17)
   
                   
      Gradovi protivkandidati: Los Anđeles, Amsterdam, Mineapolis, Detroit, Čikago i Filadelfija.

Na Igrama debituju sportisti SSSR-a i tu počinje rivalstvo dve velike sile SAD i SSSR za primat na olimpijskoj sceni, ali i sportski hladni rat koji je kulminirao bojkotima Igara u Moskvi 1980. i Los Anđelesu 1984.
Prvi put organizatori su do poslednjeg trenutka krili od javnosti (to je postala praksa) ko će biti poslednji nosioc olimpijske baklje i ko će zapaliti olimpijsku vatru. Finci su za to imali i razlog jer su za poslednjeg nosioca imenovali legendarnog trkača Pava Nurmija, koji nije bio u milosti MOK, pošto je l932. godine isključen sa Igara u Los Anđelesu zbog „kršenja amaterskih principa″. Finci su ga na ovaj način rehabilitovali, a Nurmi je uz aplauze utrčao sa bakljom i predao je drugoj finskoj trkačkoj legendi Johanesu Peteriju Kolemainenu, koji je upalio olimpijski plamen na stadionu.
Jugoslavija učestvuje na Igrama sa 96 sportista u 11 sportova i osvaja tri medalje. Zlatnu je osvojio četverac bez kormilara, a srebrne vaterpolisti i, drugi put uzastopno, fudbaleri posle dramatičnih mečeva sa ekipom SSSR.

 
Junak Igara:
Emil Zatopek (ČSSR), tri zlatne medalje (5.000 i 10.000 m i maraton).
 
     

SPORTOVI (17)

   
 
 
     
  • Akvatika 1
  • Atletika
  • Biciklizam
  • Boks
  • Veslanje
  • Gimnastika
  • Dizanje tegova
  • Jedrenje
  • Kajak i kanu
  • Konjički sport
  • Košarka
  • Mačevanje
  • Moderni petoboj
  • Rvanje
  • Streljaštvo
  • Fudbal
  • Hokej
  1 - plivanje, skokovi u vodu, vaterpolo i od 1984. sinhronizovano plivanje  
             
     

BILANS MEDALJA

     
     
  zemlja zlato srebro bronza
1. SAD 40 19 17
2. SSSR 22 30 19
3. Mađarska 16 10 16
4. Švedska 12 13 10
5. Italija 8 9 4
6. Čehoslovačka 7 3 3
7. Francuska 6 6 6
8. Finska 6 3 13
9. Australija 6 2 3
10. Norveška 3 2 0
11. Švajcarska 2 6 6
12. J. Afrika 2 4 4
13. Jamajka 2 3 0
14. Belgija 2 2 0
15. Danska 2 1 3
16. Turska 2 0 1
17. Japan 1 6 2
18. V. Britanija 1 2 8
19. Argentina 1 2 2
20. Poljska 1 2 1
21. Kanada 1 2 0
22. Jugoslavija 1 2 0
23. Rumunija 1 1 2
24. Brazil 1 0 2
25. N. Zeland 1 0 2
26. Indija 1 0 1
27. Luksemburg 1 0 0
28. Nemačka 0 7 17
29. Holandija 0 5 0
30. Iran 0 3 4
31. Čile 0 2 0
32. Austrija 0 1 1
33. Liban 0 1 1
34. Irska 0 1 0
35. Meksiko 0 1 0
36. Španija 0 1 0
37. J. Koreja 0 0 2
38. Urugvaj 0 0 2
39. Trinidad 0 0 2
40. Bugarska 0 0 1
41. Egipat 0 0 1
42. Portugalija 0 0 1
43. Venecuela 0 0 1
  (Prve olimpijske medalje osvojili su sportisti Sovjetskog Saveza, Libana, Bugarske i Venecuele)  
             
           
                   
             
      © 2005-2007. Copyright Olympic Committee of Serbia
Developed by Infotrend